Anksioznost i uloga vitamina B kompleksa na naše mentalno stanje

Anksioznost i uloga vitamina B kompleksa na naše mentalno stanje

Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, i akutno i hronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca zavisi i o egzogenim „situacionim“ faktorima i unutrašnjim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj ishrani.

U psihijatriji postoje klinički kriterijumi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Naučna studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine objavila je da se 18,9% stanovništva svih godina života, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, iskusili kao posledicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije, a posebno sve učestalije anksioznosti, predstavljaju veliki teret za zdravstveni sistem jer predstavljaju značajan udeo tereta bolesti u svetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za psihijatrijski poremećaj.

Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i unutar nekih pojedinaca koji su predisponirani za takve poremećaje [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu metodu za sprečavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je pomak u fokusu naučnih istraživanja zbog razumevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim grupama.

Ishranom protiv lošeg raspoloženja

U poslednje dve decenije uticaj ishrane na zdravlje mozga smatran je važnim faktorom rizika za sprečavanje poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namenjene poboljšanju kvaliteta ishrane prijavljene su za smanjenje simptoma anksioznosti i depresije, nezavisno od efikasnosti pojedinca u tolerisanju simptoma i nivou telesne aktivnosti [3]. Brojne naučne studije pokazuju povezanost između loše ishrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].

Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju „kvalitet ishrane“ i, samim tim i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne „mediteranske ishrane“. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, navedene namirnice su bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti delom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa predstavlja važnu korist za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, poput vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom i pojavom anksioznosti i depresije [9].

Navedeni zaključci su doveli do zahteva za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugim psihijatrijskim stanjima [10,11].

Vitamin B

Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u ćelijskim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane za prisutnost vitamina B kompleksa i raspoloženje [12]. Vitamini B6, B12 i folati (B9) obično se prepoznaju kao kofaktori enzimskih reakcija u ciklusima metionina i folata. Naučnik Kennedy [6] takođe naglašava da čitav niz vitamina B kompleksa doprinosi međusobno povezanim ćelijskim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jedne ili više ovih hranjivih mikronutrijenata može ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. U vezi s tim, moglo bi se očekivati ​​da će dodatak ishrani vitaminima B kompleksa koji su dizajnirani za snižavanje nivoa homocisteina podržavati koristi u pogledu raspoloženja.

Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa deluju kao kofaktori u sintezi i regulaciji dopaminergičnih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera su ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za mogućnost pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Dodatak vitamina B kompleksa u ishrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.

Laville i saradnici [14] sugerišu da osnovni status hranjivih sastojaka može uticati na odgovor na prehrambenu intervenciju, očigledno zbog učinaka mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u naučnoj zajednici da suboptimalni status hranjivih sastojaka, koji ne zadovoljava kriterijume za klinički nedostatak, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Nadovezujući se na navedeno, polje nutritivne kognitivne neurologije uključuje naučne studije koje se odnose na središnju strukturu i funkciju na specifične „uzorke hranjivih biomarkera“ u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.

I na kraju, postoji niz randomiziranih kontrolisanih ispitivanja (RCT) koja su ispitala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Naučnik Kennedy [6] tvrdi da do toga može doći usled međuzavisnosti vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi kombinacija vitamina B kompleksa trebala biti učinkovitija od pojedinačne suplementacije B6, B12 ili folatom (B9), ti mikronutrijenti deluju usklađeno u sprovođenju fizioloških procesa. To je u određenoj meri potpomognuto prethodnim metaanalizama koje su izveštavale kako su kompleksniji dodaci ishhrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].

S obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu neugodnu situaciju s pandemijom COVID-19, hitno je potrebno razumeti preventivne mere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Pored toga, čini se da su status organizma i funkcija hranjivih sastojaka u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze za mikronutrijente razvijene kao smernice za sprečavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje stanja hranjivih sastojaka u našoj prehrani može delimično ublažiti rizik od pojave promena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11].

Sve je veća saglasnost u naučnoj zajednici da je status hranjivih sastojaka promenjiv faktor u mnogim neurološkim i psihijatrijskim stanjima. Spomenuta naučna istraživanja pružaju dokaze da suplementacija vitamina B kompleksa (sama ili s nekim drugim multivitaminom) takođe može poboljšati raspoloženje kod i zdravih i rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika i zadataka u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumiranje namirnica bogatih vitaminima i mikronutrijenatima, posebno usled pojave pandemije COVID-19. Vitamini B kompleksa dokazano su korisni za rešavanje mogućih poremećaja raspoloženja i mentalnog zdravlja, ali postoje i neki drugi hranjivi sastojci koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline kao i vitamini C i D.

Austrijska kompanija Lifecare essentials odgovorila je na potencijalne povećane prehrambene zahteve i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu ishranu i podložni su stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbuju u našem telu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za snabdevanje tela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mešavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća.

  • Whiteford H.A., Ferrari A.J., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
  • Hariri A.R., Drabant E.M., Munoz K.E., Kolachana L.S., Mattay V.S., Egan M.F., Weinberger D.R. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
  • Jacka F.N., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton M.L., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y.
  • Jacka F.N., Pasco J.A., Mykletun A., Williams L.J., Hodge A.M., O’Reilly S.L., Nicholson G.C., Kotowicz M.A., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
  • Lai J.S., Hiles S., Bisquera A., Hure A.J., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
  • Kennedy D.O. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
  • Kennedy D.O., Haskell C.F. Vitamins and cognition. Drugs. 2011;71:1957–1971. doi: 10.2165/11594130-000000000-00000.
  • Long S.J., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
  • Almeida O.P., Ford A.H., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
  • Sarris J., Logan A.C., Akbaraly T.N., Amminger G.P., Balanzá-Martínez V., Freeman M.P., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
  • Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
  • Reynolds E.H., Carney M.W., Toone B.K. Methylation and mood. Lancet (Lond. Engl.) 1984;2:196–198. doi: 10.1016/S0140-6736(84)90482-3.
  • Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
  • Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18:425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.

Share this post